x E S E J A L F R E D   S C H N I T T K E x
WAM - WEBZIN ABOUT AUDIO AND MUSIC; TEME: GLAZBA MUZIKA MUSIC LP CD ZVUK HIFI HI-FI STEREO TEST 

 

RASCLAMBE 
 
JEDNOG 
 
STILA - 3. dio



 
 
 
 
 
 
  b a r b a r a   b e g o

 Ilustracija: M u n i r   Ve j z o v i c
ARHIVA 1 2 3 4 5 6       NAPRIJED
 
x E S E J A L F R E D   S C H N I T T K E x
WAM - WEBZIN ABOUT AUDIO AND MUSIC; TEME: GLAZBA MUZIKA MUSIC LP CD ZVUK HIFI HI-FI STEREO TEST 
U prvom dijelu ovog eseja, objavljenog na 
stranicama casopisa mozete procitati prvi 
dio eseja Barbare Bego o Scnittkeovoj 
"Prvoj sonati za violinu i klavir". 

 
 

U CASOPISU MOZETE PROCITATI VISE OD 50 RECENZIJA 
PROBRANIH NOSACA ZVUKA, 
RAZLICITE ESEJE O GLAZBI 
I TESTOVE VRHUNSKE 
AUDIO OPREME. 
 

P R E T P L A T A

 1970-te godine donijele su promjenu u stvaralastvu Alfreda Schnittkea; nove poglede na svijet, nove estetske principe. Taj proces karakterizira trazenje nove jednostavnosti i harmonije u glazbi, obracanje pozornosti na covjekovu unutrasnjost i na vjecne probleme bivstovanja. Ta nova estetska nacela istaknula su emocionalnost i intuitivnost. Jednostavnost, prirodnost, lirika i emocionalna otvorenost cine dostupnim Schnittkeov glazbeni jezik; njegov "Requiem", "Klavirski kvintet", "Concerto grosso br. 1", "Sonata za violoncelo" i "Koncert za klavir" stjecu zasluzenu popularnost.

K L A V I R S K I     K O N C E R  T

"Koncert za klavir i gudacki komorni sastav" napisan je godine 1979. i posvecen Vladimiru Krajnjevu, koji ga je prvi put izveo iste godine u Petrogradu. Prema priznanju samoga skladatelja, koncert je napisan za instrument koji mu nije osobito prisan, no time vise on se izdvaja preciznoscu, tehnickim savrsenstvom, dotjeranoscu izraza – to je ponajprije sjajan i efektan koncert koji povezuje dostupnost poimanja i, karakteristicnu za Schnittkea, dubinu sadrzaja. Koncertu su svojstveni sazetost, jasnoca, 
NAZAD 1 2 3 4 5 6       NAPRIJED
 
x R E C E N Z I J E A L F R E D   S C H N I T T K E x
WAM - WEBZIN ABOUT AUDIO AND MUSIC; TEME: GLAZBA MUZIKA MUSIC LP CD ZVUK HIFI HI-FI STEREO TEST 
reljefnost; izrazavanje glazbenim jezikom koji karakterizira ekonomicnost sredstava te strog izbor metoda koje najvise odgovaraju ideji – tako koncert skoro postaje hrestomatija za Schnittkea najtipicnijih osobitosti oblikovanja glazbenih misli. Tema trazenja smisla zivota, nalazenja sebe u kusnjama, ostvarena u vecini njegovih krupnih djela tih godina, ta tema toliko bliska skladatelju u danom slucaju, dala je posebnu kompoziciju, apsolutno adekvatnu koncepciji u kojoj vodeca glazbena tema, kao napokon pronadena istina, zvuci tek na kraju djela. Forma, koje je vec postala tradicijska za Schnittkeov koncert, to jest sjedinjenost sonatne forme i sonatnoga ciklusa, dopunjuje se i obogacuje principom varijacija u obratu. Prvotno je koncert bio zamisljen kao ciklus, posebnim nacinom rasporedenih varijacija – “varijacija ne na temu”. Smisao toga paradoksalnoga podnaslova, koji nije usao u zavrsni tekst, jest u tome sto se variranju podvrgavaju odvojeni elementi teme koja se uoblicava tek u kodi. Umjetnicki je smisao takve zadace, moguce, u tome sto je cijela skladba zamisljena kao okretanje u krugu srodnih misli i osjeta gledanih s razlicitih stajalista, a na konacni rezultat nailazimo tek na kraju. Takva uoblicenost osobito pregledno otkriva osnovnu misao djela; koncepciju iskusavanja ideje, situaciju u kojoj izbor stvara formu , gdje varijacije predstavljaju razlicite etape puta, razlicite,  cak i suprotne likove koje ideja prihvaca i koji su u pravilu lazni; a tek na kraju dostize se sklad.
       Koncert pocinje klavirskim uvodom u kojem su izlozeni osnovni tematski elementi. Oni proizlaze iz zavrsne teme – to je zvonka terca ; intonacija – zov, iz kojeg se rada niz akorda osnovanih na tercnom srodstvu i koji postaju lajt-harmonija koncerta. Njima odgovaraju gluhi, mekani disonantni akordi i recitacija gornjega glasa koja zavrsava ulaznom intonacijom, pitanjem, nerazrijesenom misli. Svaki od tih tematskih elemenata ima u koncertu svoju osobnu sudbinu, podvrgava se samostalnom razvoju i, u isto vrijeme, svaki je od njih zrno iz kojega se poslije rada tema. Vrlo je vazna dramatska uloga uvoda; kao epoha udaljena od neposrednog osjeta, pocetni impuls iz kojeg se uspostavlja tonski svijet koncerta. Sljedeca tema klavira podrzavana orkestrom je ekspozicija glavne teme i prva varijacija na pocetni niz akorda. To je lajt-tema koncerta – njezin obris arrpeggia gotovo ne iscezava iz njega. U toj glazbi odrazio se princip polistilistike, veza vremena – harmonicni svijet proslosti u percepciji umjetnika XX.stoljeca. Nastojati osloniti se na njega, jedna je od iluzija koja nas otima cilju nasega doba. 
NAZAD 1 2 3 4 5 6       NAPRIJED
 
x R E C E N Z I J E A L F R E D   S C H N I T T K E x
WAM - WEBZIN ABOUT AUDIO AND MUSIC; TEME: GLAZBA MUZIKA MUSIC LP CD ZVUK HIFI HI-FI STEREO TEST 
Nostalgija prema klasicnom idealu ne priblizava nas rjesenju problema. Zato moguce tu nice aluzija na  Beethovenovu "Mjesecevu sonatu", i upravo u njezinom suvremenom obliku, u finalu "Sonate za violu" Dmitrija Sostakovica.
       Navala disonantnihh  akorda iz uvodne teme kod orkestra kao da iznutra rasklimava taj lik, cineci ga nestabilnim, kolebljivim. Istovremeno, solist nastupa s vrlo reljefnom, dur-mol temom u akordima, koja se izdvaja sinkopiranim ritmom – to je prema autorovoj definiciji lazna tema. I tako, poniranje u proslost se negira i dolazimo na novi put. Zvuci druga vazna tematska sfera – uopcena formula korala. To je izrazajan bljesak svjetlosti; C-dur, jednostavni dijatonski akordi, cak i cist VI. stupanj, razgovijetna i jasna faktura orkestra. No, isto tako i ta tema pokazuje se nepostojanom – Schnittke pise disonantne disonirajuce akorde klavira. Ocajni pokusaj da se nade harmonija, sklad, pokazuje se pogreskom; to je samo izvanjsko rjesenje problema. Sljedeca varijacija vraca nas k pocetnim tematskim elementima. U njihovu se provedbu sada ukljucuje i mikrokromatika; postojanost karaktera razlabavljuje se sve vise cetvrttonskim njihanjem zvucnih oslonaca. Nova etapa variranja je druga tema. To je lirska melodija, skoro nokturno, no i njezin oblik zasjenjen je i izoblicava se puzajucim kromatskim hodom u orkestru. Upitni zavrsetci solistickih klavirskih replika zvuce kao reminiscencija uvoda; oni stvaraju osobitu rimu kadenca koje se javljaju izmedu zavrsetaka dviju recenica u periodi. A u zakljucnoj temi, na istoj kromatskoj pozadini nice intonacija – zov kojim pocinje koncert. Tako zavrsava prvi, manji krug razvoja – ekspozicija .Ona ne dovodi do rezultata te se kontrastni upad provedbe – scherzo, shvaca kao pokusaj trazenja izlaza iz zatvorenoga kruga ka drugim vidicima. To je novi ciklus varijacija na iste tematske elemente, no brzi tempo i prevladavajuca motorika u tome dijelu mijenjaju karakter glazbe. U zamjenu za meditativnost i beskonacno razmisljanje na temu javlja se aktivno djelovanje, tema se predstavlja iz savrseno razlicitih rakursa, postaje gotovo neprepoznatljivom. U toj opcoj bujici prolaze glavne teme u improvizaciji i tema korala u kanonu s iznenadnom energijom.
      U sredistu provedbe su dvije epizode koje imaju ponesto neocekivan zanr. Jedna u duhu jazz improvizacije, a druga u tempu valcera. Te epizode obiljezavaju jos jednu etapu “provjere ideje”: ideal se zamjenjuje surogatom, nice jos jedna lazna iluzija. Epizoda u tempu valcera pocinje nedotjeranim, 
NAZAD 1 2 3 4 5 6       NAPRIJED
 
x R E C E N Z I J E A L F R E D   S C H N I T T K E x
WAM - WEBZIN ABOUT AUDIO AND MUSIC; TEME: GLAZBA MUZIKA MUSIC LP CD ZVUK HIFI HI-FI STEREO TEST 
pojednostavljenim plesnim ritmom, no ubuduce ona dobiva na znacenju. Skrivena skladateljeva namjera podcrtava se time sto su ovdje sjedinjeni svi tematski elementi; u gornjim glasovima nalazimo tercu – zov iz uvoda, arpeggio akorde glavne teme, recitaciju, uzlaznu, upitnu intonaciju, akorde korala, a u basu “trazenu” temu, koju susrecemo drugi put u koncertu, no u oba slucaja to je tek navjestaj glavne misli. Poslije dramatske kulminacije slijedi kadenca solista, koja je istodobno i polagani stavak ciklusa. Svi poznati tematski elementi zvuce otvorenom lirskom izrazajnoscu, krhko, irealno, skoro nestvarno. Dodirna tocka kulminacije valcera i kadence vazni je prijelomni moment u dramaturgiji djela. Iznova se izlaganje premjesta na izrazito osobni, meditativni plan. Ispred nas prolaze sve najvaznije misli, koje se jos jedanput podvrgavaju procjeni. U momentu najvece napetosti Schnittke uvodi orkestar. Repriza zapocinje epizodama zvonjave, no ubrzo se smjenjuje s temom u C-duru. Taj konflikt potpuno suprotnih gledista dostize vrhunac i zavrsava tragicno. U zakljucku, napokon zvuci tema varijacija, kao glavna misao o prozivljenom. Njezin strog i jednostavan oblik i ponesto povucen karakter izgledaju osobito vaznim nakon tragicno razrijesene kulminacije. Prepoznajemo njezina obiljezja; to je niz akorda, koji cine lajt-harmoniju koncerta, serija od 12 tonova u gornjem glasu, koju smo sreli vec niz puta, iako prikriveno – koral i recitacija. No, u isto vrijeme svi su ti elementi sjedinjeni, sliveni u jedan skladan lik, u nerazdvojivu cjelinu. Tu se ujedinjuje objektivnost s izrazito osobnim nacinom izrazavanja. 
       Jedno od mogucih tumacenja glavne ideje koncerta moze biti da covjek ne treba traziti pomoc izvana. Samo oslanjajuci se na sebe, razvijajuci svoju duhovnost, stvarajuci svoj unutrasnji kredo, covjek moze crpiti snagu za svoju individualnost. Koncert zavrsava materijalom iz uvoda. Krug se zatvara. Posljednji put tema zvuci u najvisoj oktavi – simbolu nesavrsenosti i beskonacnoga nastavka zivota. Jedno od najvaznijih sredstava izgradnje glazbene dramaturgije postaje kontrapunkt suprotnih, kontrastnih likova, koji proizlaze iz raznih, no paralelnih podrucja. Nista ne egzistira izolirano i jednoznacno; jedanput pojavivsi se, ovaj ili onaj lik odmah stjece svoju sjenu, negativ i mnoge, katkada neuhvatljive veze s ostalim likovima. Skladatelj zaista pokazuje istinsku istrazivacku ostroumnost prisiljavajuci nas da osjetimo sveopce jedinstvo i povezanost koji neprimjetno uzmicu od povrsna 
NAZAD 1 2 3 4 5 6       NAPRIJED
 
x R E C E N Z I J E A L F R E D   S C H N I T T K E x
WAM - WEBZIN ABOUT AUDIO AND MUSIC; TEME: GLAZBA MUZIKA MUSIC LP CD ZVUK HIFI HI-FI STEREO TEST 
pogleda. S klavirskim koncertom iskristalizirao se koncertni zanr kod Schnittkea; on je olicenje modela tipicnog za zreli period skladateljeva stvaranja. U klavirskom koncertu kao da se koncentriraju razlicite  klinije koje proizlaze iz prijasnjih njegovih djela napisanih u tom zanru. Isto tako u tome koncertu Schnittke u osnovi rabi meditativnost i konfliktnost, koji ce se razviti tek 1980-ih godina. 
 

RASCALMBE JEDNOG STILA 2. DIO - ALFRED SCHNITKE: KLAVIRSKI KVINTET
NAZAD 1 2 3 4 5 6       ARHIVA
KRAJ TEKSTA