W A M
 

GLAVNI UREDNIK:
Ivan Supek
 

  UREDNICI:
Miro Krizic 
Aleksandar Mihalyi
Milan Rupic
 

  UREDNICKI ODBOR:
Myles Astor
Marcel Bacic
Marija Barbieri
Zoran Brajsa
Saša Britvic
Zlatko Bukovac
Nedjeljko Fabrio
Niksa Gligo
Franc Kuzma
Sasa Nestorovic
Djurdja Otrzan
Mario Penzar
Mladen Tarbuk
Drazen Vrdoljak
Predrag Vukadin
 

  IZDAVAC:
DVIS d.o.o., Zagreb
 

DESIGN:
DVIS d.o.o., Zagreb
 

SPONZORI:

MINISTARSTVO KULTURE
REPUBLIKE HRVATSKE

GRAD ZAGERB
URED ZA KULTURU

UPM - Kymmene
IGEPA PLANA, Zagreb

OLYMPUS

U V O D N I K
 

Nekako je gotovo nezamjetno, ali i brzo proslo vrijeme od pojave prvoga broja WAM-a. A s obzirom da svake godine izlaze po cetiri broja, bas ovaj 16. sugerira nam da su protekle vec pune cetiri godine! Mnogo? Ne, ali se cini da je ucinjen valjan posao uz mnogo, mnogo truda – pa i umijeca, kako "prezivjeti" u kronicnoj besparici kad je rijec o kulturnom izdavastvu, koju pamtim vec i vise od pola stoljeca, jos od studentskih dana.
      Nije to kronicna jadikovka uz postavljanje pitanja odnosa mjerodavnih koji odlucuju sto ili koliko financirati, jer ta je prica vec odavno apsolutno bespredmetna. Jer nije tu rijec o manifestaciji, priredbi ili nekom prigodnjackom koncertu koji su namijenjeni uzem odabranom krugu a koji, poneseni strujom vremena, ostaju proslost istog casa kad su izvedeni, vec o necem "opipljivom", sto napisano svjedoci o duhovnom zajednistvu, i autora tekstova, kao i citatelja samih. 
      Tako je i prije cetiri godine doslo do naseg okupljanja oko svrhe djela – casopisa WAM, da pribranoscu, bez dodvorbe "masovnom broju potrosacke zuckaste glazbe", informacijama i dobrim tekstovima pruzimo istinitostima i stvarnostima sve ono sto smatramo da ozbiljne ljubitelje glazbene umjetnosti, ali i korisnike noviteta tehnike ili ponuda brojnih nosaca zvuka, moze interesirati. I tako je stvoreno to zajednistvo, koje vec slijedecim brojem ulazi u svoju petu godinu. 
      Listajuci protekle brojeve WAM-a stvaram zakljucak da je to izdavastvo postiglo dva kljucna pogotka: da interpretira i uzdize umjetnost, te pomaze sagledavanju ljepote glazbenih ostvarenja od strane sve veceg i uglednijeg broja probranih i vrsnih poznavatelja glazbene umjetnosti – nasih suradnika, kao i jednako vrijednih poznavatelja tehnickih noviteta. Izvodim i zakljucak da mi koji nastojimo rijesiti te zadatke vec samom praksom otvaramo nove putove ne na osnovi tudih vec vlastitih sklonosti i mogucnosti. Nema kod nas hvalospjeva pojedincima radi sto bolje prodaje njihovih proizvoda.
      Zalim sto necu dozivjeti otreznjenja (mnogih mi znanih) onih koji putuju svakodnevno u maglu i jos ne otkrivaju da zedni srcu pjenu, a ne pivo. Jer, ono o cemu u tiraznom tisku ili preko TV ekrana uglavnom pisu ili govore drugi, bit ce jedino dokument zablude i otuzna svjedocanstva mracnih epizoda pojedinaca iz raznih, jednako tako otuznih razdoblja, koji usmjerenim sredstvima financiranja – koja, naravno, i nisu njihova, podrazavaju porazavajuci ukus raznolikih citatelja, gledatelja i slusatelja iz "mase", a istovremeno trose i za nase mogucnosti enormna sredstva na zanemariv broj "elitnih potrosaca" na mjestima koja su ekskluzivna i nepristupacna prostorima javnosti "lijepe nase". Takva kulturna "politika" poput neke stafete prenosi se iz rezima u rezim, a protagonisti kao da su pohadali tecajeve trosenja love, pa i samog ponasanja – na srednjovjekovnim dvorovima ili kod arapskih naftnih milijardera. Kao da ih nadahnjuje Ostap Bender, vjecno prisutan u mnogim segmentima naseg zivota, i to vec desetljecima.
      To nije vapaj iz pustinje, ali jedino je prisutan lavez sakala. Tim herojima, kakve ja pamtim i registriram odavno, mi se mozemo cuditi, ali diviti se balkansko-dinaridskoj snalazljivosti i domisljatosti? – Ne. I premda se bas i nismo dogovarali, nasa potreba za jasnim i prodornijim stvaranjem sadrzaja za citatelje dovela nas je u situaciju koja zahtijeva istovremeno prezivljavanje (iz broja u broj – i to tako vec petnaest puta), ali i veliko uzbudenje jer smo zadrzali svjesne stavove s kojima smo i usli u tu avanturu i izbjegli svaki oblik komercijalizacije. 

Miro Krizic