x N O V O S T I E B U  x
WAM - WEBZIN ABOUT AUDIO AND MUSIC; TEME: GLAZBA MUZIKA MUSIC LP CD ZVUK HIFI HI-FI STEREO TEST 

 

EUROCLASSIC NOTTURNO 

EUROPSKE UNIJE RADIJA
NA TRECEM PROGRAMU
HRVATSKOG RADIJA
 

d j u r d j a   o t r z a n

 Ono sto poznajemo pod tim imenom, zazivjelo je godinu dana prije nego sto je Hrvatski radio, prvog sijecnja 1999. zapoceo sa emitiranjem nocnog programa europske unije radija. Stovise, genezu aktivnosti koja je rezultirala Euroclassic notturnom, treba traziti vec u  sedamdesetim godinama, kada su se velike radijske kuce, isto kao i male, samostalne radijske postaje sve nasle pred istim pitanjem: Kako organizirati noc u programskom smislu? Ove potonje su se brze snasle, ali teze, jer cijelonocni program trazi manju zaposlenost ljudi, ali vecu potrosnju zvucnog, glazbenog materijala, sto je bilo, ukratko vrlo skupo. Sto je vise bilo tzv. classics cannels, konkurencija je nalagala sve bolju opskrbljenost pojedinacnih fonoteka, a to je izazivalo vece teskoce. Velike su se kuce daleko sporije razvijale u tom smislu, bar u pocetku, pronalezeci sebi svojstvene i specificne oblike programskih shema i nacina emitiranja. Desetak godina kasnije, sa prihvatom kompaktne ploce kao univerzalnog nosaca zvuka, situacija se nesto omeksala, jer su se radiji medusobno pomagali putem raznoraznih oblika razmjene, koja je mogla biti promptnija i kvalitetnija u tehnickom smislu, za razliku od prethodne prakse kada su se koristile studijske vrpce. A bilo je i jeftinije. U devedesetim je zajednicki problem vec bio svima poprilicno jasan, u programskom smislu, ali ne i u organizacijskom: trebalo je nekako pokusati spojiti razmjenu snimaka i emitiranje. Tada je glavnu ulogu u pripremama jednog
ARHIVA  1 2 3 4 5 NAPRIJED
 
x N O V O S T I E B U x
WAM - WEBZIN ABOUT AUDIO AND MUSIC; TEME: GLAZBA MUZIKA MUSIC LP CD ZVUK HIFI HI-FI STEREO TEST 
zajednickog rjesenje odigrala zajednica i glavna instanca svih radija u Europi, EBU, tj. European Broadcasting Union, sa sjedistem u Genevi. Smisljen je koncept zajednickog nocnog programa ciji bi sadrzaj bio gotovo sav fonotecni materijal zemalja clanica Unije, oko cega nije bilo spora, ali je tehnicki dio realizacije zahtijevao dugu i skupu pripremu. Tehnoloski se morala koristiti satelitska procedura i elektronska posta. Ta je uloga pripala najopremljenijem i u tom smislu najpripremljenijem clanu unije, britanskom radiju, BBC u Londonu. Rjecju, priprema materijala je stvar svih zemalja clanica, a obrada i difuzija je pala na teret BBC-ju. Ogranak Treceg programa BBC-ja je oformio poseban team Euroclassica ciji je zadatak sastaviti program bez premca u svijetu u kojem bi se Europa u glazbenom smislu povezala i bila jedinstvena u svim svojim razlicitostima i to sve skupa emitirati na izazovno kvalitetan nacin. Cijenu emitiranja svaka radijska postaja koja emitira Euroclassic placa svojim snimkama, a emitiranje se odreduje i bira, kako prima vremenskim zonama pojedine zemlje tako i prema programskim potrebama. Naravno da za to treba zadovoljiti neke osnovne uvjete: jedan program, odnosno mrezu koja je nocu slobodna da prima satelitski signal iz BBC-a, dovoljan broj kvalitetnih snimki u svakoj pojedinoj fonoteci koja se uvrstava u zajednicku data-bazu, te svu potrebnu kadrovsku i organizacijsku razinu da se taj materijal prikladno odabire i emitira na zadovoljavajucem tehnickom  standardu. Ono sto su sve zemlje ocekivale se u prvom mandatu BBC-ja i dogodilo: svima je sve vise manje bilo novo i zanimljivo. Od najboljih mogucih izvedbi do snimki iz arhiva koje su se prvi put mogle cuti izvan granice pojedine zemlje. Nacionalni su radiji pronasli zajednickim snagama najbolje moguce rjesenje. U drugom mandatu koji je upravo zapoceo, a koji je ponovo pripao BBC-ju, kako bi britanski radio uspio do kraja razviti neke tehnoloske programe razvijene upravo za potrebe Euroclassica, i za koje usput kandidira za cijenjenu nagradu za razvoj tehnologije, zahvaljujuci ti prednostima bi Euroclassic polako isao dalje i programski i tehnoloski. Razmislja se o uvodenju tematskih cjelina, najraznolikijeg tipa u kojima bi dosle do izrazaja sve osobitosti pojedinih nacionalnih bastina i izvodilacke prakse. Usporedno se razmislja i o pripremama koje bi u sljedecem mandatu morao poduzeti onaj radio koji bi zelio eventualno preuzeti na sebe zadacu dispecera, za sto bi se vec sada morao poceti pripremati, bio to norveski ili nizozemski radio. Svakom je nacionalnom radiju u interesu da njegov, za medunarodnu javnost relativno "mrtvi" kapital, svo bogatstvo snimaka kojima raspolaze, zazivi i u eteru drugih zemalja, pa je stoga veliki oprez kod sastavljaca programa da se ne zasitimo senzacija u prvim godinama programa, vec da ono sto se drzi senzacijom, bude ustvari prilozeno u program po glazbenom a ne izvanumjetnickom kljucu, jer ono sto je nama senzacija, mozda nije drugima i obrnuto. Sama provedba je svedena zahvaljujuci 
NAZAD  1 2 3 4 5 NAPRIJED
 
x N O V O S T I E B U x
WAM - WEBZIN ABOUT AUDIO AND MUSIC; TEME: GLAZBA MUZIKA MUSIC LP CD ZVUK HIFI HI-FI STEREO TEST 
elektronskoj posti na najelementarniju razinu. Emitiranje i priprema emitiranja se vodi prema satelitskom, srednje-europskom vremenu, a tamo gdje je u praksi neko drugo vrijeme (kao i u samoj Velikoj Britaniji), vrsi se "prevodenje". Svaka radijska postaja i ekipa Euroclassica dobiva od BBC-ija precizne podatke za svaku noc emitiranja, sa sekundama praznog etera u koje se potom, na maticnom jeziku, "upisuje" u kompjuter govorni dio provodnog teksta, a izvedba tog dijela je u potpunosti prepustena svakom radiju posebno. Problemi koji se pri tom javljaju uopce nisu tehnoloskog ili programskog tipa, vec na primjer, lingvistickog; dok isti tekst na jednom jeziku, npr. engleskom, traje 15 sekundi, preveden na danski ili hrvatski, on traje 25, odnosno 30, sekundi. Taj nesklad se pokusava uravnoteziti tako da se jednolicno rasporede stanke za tekst na duze i krace, kako bi kroz jednu noc, svaki radio mogao na svom jeziku saciniti barem nekoliko karakteristicnih i opustenijih medunajava, da nocni program ne bi odskakao po stilu od ostalih programa na doticnoj postaji. Koliko se pri tom ocekuje od pojedinog glazbenog urednika ne moze se ni zamisliti: od tekstova, naslova i imena na raznoraznim jezicima, poznavanja glazbe u svim vidovima, do poznavanja tehnologije emitiranja i snimanja. Za Euroclassic se koriste tri tipa snimaka. Prva ja ona koja je neosporno vlasnistvo nekog radija i kojom kuca neograniceno raspolaze. Druga je vrsta ona koja se dobiva pracenjem glazbenog zivota neke zemlje, uglavnom snimke koncerata koje idu u  Genevu i koriste se za jednokratno emitiranje. Prva je jeftinija, a druga moze biti beskrajno skupa, jer u tom slucaju posiljatelj mora platiti sva autorska i izvodilacka prava. Treca je vrsta ona koje salju radijske postaje da bi u vremenu priprema za emitiranje, kupile svoj dio i pravo da se uvrste u krug zemalja osnivaca Euroclassica, drugim rijecima da bi zanimljivoscu svojih fonoteka stekle pravo da se njihova glazba ravnopravno tretira kao sadrzaj Euroclassic notturna. U tu vrstu spadaju fonoteke rumunjskog radija, poljskog, ceskog, talijanskog, francuskog i nekih drugih, jer se u ovom slucaju ne moze drukcije provjeravati kvaliteta necije fonoteke do li u faktoru vrijeme, toliko i toliko glazbe u tom i tom vremenu, pa se onda vidi da li je neki radio sa svojom fonotekom zanimljiv kao eventualna aktivna clanica Euroclassica. Za neke je vec sada jasno da nisu, a za neke se unija i dalje uporno bori, sto je npr. slucaj madarskog radija, cija je fonoteka prvoklasna, ali je kuca tehnoloski prilicno zaostala. U ovu trecu vrstu snimki kojima se "kupuje" Euroclasic, spadaju i snimke pridruzenih clanica Europskoj uniji radija, a to su nama prekomorske zemlje i kontinenti, buduci da je Euroclassic vec i po imenu europski program i europski proizvod. Kanada, Koreja, Novi Zeland, Sjeverna Amerika i Australija, dakle, ogromne radijske korporacije, koje pokrivaju produkcijski i po citave kontinente sudjeluju u Euroclassicu na pridruzenoj dragovoljnoj osnovi, a za to dobivaju onoliko programa koliko su dogovorile sa Unijom, o cemu mi, 
NAZAD  1 2 3 4 5 NAPRIJED
 
x N O V O S T I E B U  x
WAM - WEBZIN ABOUT AUDIO AND MUSIC; TEME: GLAZBA MUZIKA MUSIC LP CD ZVUK HIFI HI-FI STEREO TEST 
zemlje aktivnih osnivaca, malo znamo iz jednostavnog razloga, sto u ovoj ranoj fazi razvoja Euroclassica uopce ne stignemo da obavimo sve sto mi sami zajedno trebamo obavit, a kamoli da se jos bavimo problemima izvaneuropskih zemalja. Naime, u sumi zvanoj autorska prava, Euroclassic je pravi buldozer, ciji apetit treba moci pravno i zadovoljavajuce pratiti. Krug zemalja osnivaca je ovaj: Britanija, Norveska, Danska, Litva, Estonija, Latvija, Slovenija, Hrvatska, Slovacka, a u pripremi takoreci, pred vratima, cekaju, Madarska, Austrija i Rumunjska. I time bi prvi krug aktivnih clanica bio zakljucen, jer bi za drugi krug zemalja koje se spremaju na ulazak u Euroclassic, Poljska, Ceska i druge, trebalo postaviti drukcije uvjete sudjelovanja, s obzirom da su zemlje osnivaci vec postavile temelj zajednicke fonoteke i potrebe su druge vrste koje se stavljaju pred zemlje drugog kruga aktivnih clanova. Za Euroclasic vrijedi staro pravilo "Ogni bomba all sua maniera", tj. svaka zemlja ima svoju specificnu situaciju s kojom treba racunati. Njemacka se npr. vec dugo sprema na ulazak, ali to nece biti tako skoro jer je u Njemackoj pitanje koji ce radio biti nacionalni, i reprezentirati sveukupni zvucni fond zemlje. Takoder ce mozda neke zemlje, poput Litve ili Hrvatske steci neku vrstu veteranskog prava da ostanu u Euroclassicu kao pioniri tog programa, jer su im produkcijske sile, Ma kako za doticnu zemlju bile jake, u sklopu jedne nizozemske ili njemacke produkcije, neznatne, pa se u neko dogledno vrijemevise nece moci nositi s takvim produkcijama u  zadovoljavajucem omjeru kao sto je to sada slucaj. Bilo kako bilo, Hrvatskoj je to trajna karta za europsku uniju, ali i za medunarodno trziste, jer jednim udarcem dobiva sve moguce muhe, rjecju, nasa glazba je u slucaju Euroclassica ravna jednom Glenn Gouldu ili Ton Koopmanu. Sto se tice glazbe, Hrvatska je dakle, vec od 1. sijecnja 1999. u europskoj uniji. To je lijepo znati, kao sto je lijepo sudjelovati u radu unije sa znanjem da nam je kuca na tehnoloski zadovoljavajucoj razini. Ali, u produkcijskom smislu, ceka nas izazov i posao koji slici ciscenju Heraklovih stala, da se iz postojeceg "mrtvog" kapitala, sacine snimke dovoljno kvalitetne za Europu, i sto je za buducnost daleko vaznije, stvaraju nove. Isto tako, da se privuce sto veci broj umjetnika za zive koncertne izvedbe i da se redovite produkcijski prati glazbeni zivot zemlje. Euroclassic nece emitirati snimke Ive Pogorelica, osim koncertnih i to s njegovom privolom sto znaci i velikim honorarom, stoga sto nema autorska prava da emitira njegove snimke, ali mozda je srcom doslo vrijeme da Hrvatska u svijetu ne bude samo Ivo Pogorelic. Kanada npr. drzi snimke Zagrebackih solista sa Janigrom, a mi pak imamo jedan jedini, ali prvi notturno u povijesti glazbe. Suradnja nacionalnih radija moze u sljedecim godinama dobiti doista neke dimenzije koje ce mozda potresti dnevne programe sto neki radiji vec osjecaju, narocito oni, koji po danu emitiraju manje ozbiljne glazbe, nego sto emitiraju nocu. Poneki je radio vrlo zanimljiv za Euroclassic, kao npr. Moskovski ili Kijevski, ali jos zadugo nece 
NAZAD  1 2 3 4 5 NAPRIJED
 
x N O V O S T I E B U x
WAM - WEBZIN ABOUT AUDIO AND MUSIC; TEME: GLAZBA MUZIKA MUSIC LP CD ZVUK HIFI HI-FI STEREO TEST 
moci aktivno uci u krug emitenata jer se ni izdaleka nije dovoljno ucinilo na planu autorskih prava. A Geneva voli imati sve papire i da svi budu uredni i cisti. Euroclassic je trenutacno koncipiran do proljeca sljedece godine, ukljucujuci i Novu godinu 2000-tu. Sto cemo moci reci o Euroclasicu za godinu dana, sigurno ce biti jos raznovrsnije i kvalitetnije, jer je to program na kojem radi najvise urednika u povijesti radijskog medija. Glazbenih i tehnickih. U sadasnjem trenutku se slobodno maze reci svakom ljubitelju ozbiljne glazbe: zelite li biti up-to-date i dobro informirani, slusajte Euroclassic notturno europske unije radija, na bilo kojoj frekvenciji bilo koje zemlje aktivnog osnivaca.
 

Ukoliko vam se svida sadrzaj i izgled

 W A M webzina pozivamo vas da se
 

  P R E T P L A T I T E
 

se i na redovita izdanja naseg 

casopisa   W A  M 

koja izlaze kvartalno i u kojima 

mozete citati eseje iz glazbe,

recenzije nosaca zvuka i 

vrhunskih audio uredaja.
NAZAD  1 2 3 4 5 ARHIVA
KRAJ TEKSTA